« POGLED U NEBO | ČAK NI U MISLIMA »
Kamo sreće , ali nema šanse da potraje. Misli na tišinu. Tišina zna da vrisne i probudi polupospan svet. Smisliće već nešto - da ne rizikuju. Samo da se ne probudite. Po cenu da tišinu smenjuje – nova tišina, a oni ostanu tu gde su, a gde vi niste i nikada nećete biti.
A tamo je lepo. Svega ima . Hrana po bagatelnim cenama za "siromaške" u lister odelima , Balijevim cipelama , satovima , tašnama od krokodila , zmije i čega sve ne , koje koštaju onoliko koliko vi ne možete ni zamisliti. Od cifre bi vam se zavrtelo u glavi , zato bolje da ne znate.
Znaju oni da masa ne zna, zato se šepure uglancani i siti pred gladnim očima i onima kojima je i buvljak preskup. Podrazumeva se nisu debeli - ali zato vi jeste. Oni su otmeni i lepi - jedu malo , probrano i skupo, što ne goji i što im omogućava to gde jesu, dok vi ljuštite hleb i sapunjaru. Šta tek reći o putovanjima ?
" Ceo svet na dlanu " kako mame turističke organizacije. Preko nekada Titovih Briona - ajde, to i nije tako daleko ( u bolja vremena je skoknula do njih, ali ne i prespavala, pošto ni tada to nije mogla da plati ) - Dominikane , Sejšela - severa - juga - istoka - zapada , da ne nabraja sve, kako vam, a i njoj - voda ne bi išla na usta.
Šta reći o nekretninama, kešu i svemu ostalom što u dugogodišnjem stažu na vlasti "mukotrpnim radom" osvojiše, zahvaljujući vašim glasovima , glasovima mrtvih duša koje se , zanimljivo, povampire pred izbore kao i čilog Metuzalema - kako se ispostavi. No, da poverujemo - gubitnička greška .
Dakle - TIŠINA
Lepo dok traje. Vidite druga lica, dok njih nema. Nema parola , vike , dreke i poziva upomoć, onih- kojima je ta pomoć potrebnija nego njima. Oni su se odavno omastili i zbrinuli , ali im nikad nije dosta. Hoće još - ili dok traju. Poručuju : Ne dajte svoj glas ! Isto kaže i ona, ali za razliku od njih - rekla bi - ne dajte jedino što imate i zbog čega vam se trenutno udvaraju da bi , kad to dobiju, istog trena zaboravili na vas.
Pustite ih da mole , vrište , kleče i preklinju, kao što vi radite dok molite za posao , dok vam deca gladuju, dok preturate po praznim novčanicima, dok ništa ne možete završiti jer nemate vezu, pošto su sve rezervisane samo za njih i njihove. Nek osete deo vaše muke i poniženja.
Ustvari rekla bi - probudite se - napokon!
Da ne bude zabune glasala je i ona , ali glas nije dala nikome ko se likom i delom pokazao kakav je . A VI ….
Kako hoćete.......





